Ono si što jedeš, govori ti baba dok ti daje da grickaš mrkvu s koje je upravo ostrugala blato, a ti frkćeš nosom jer si do tad mislio/la da ti se mrkva samo stvori u hladnjaku, čista i pravilna kao nacrtana. Malo tko danas u užurbanosti kakvu smo odabrali živjeti, razmišlja koliko je ustvari babina tvrdnja točna (znanje za život: baba uvijek zna). Kao što je automobilu potrebno gorivo, tako i nama treba hrana. Motor štekće kad dobije prošlogodišnje gorivo ili gorivo u kojemu ima vode ili nečistoća, ali zato zadovoljno prede kad dobije sto oktana pa ne mora misliti hoće li se razletjeti negdje nasred autoceste koja se penje na Velebit (lipanj je, mozak je na paši, tekstovima se hoće mora!). Čovjeku hrana služi da organizam izgradi stanice i tkiva, tvari potrebne za život. Među tim tvarima vrlo važno, ako ne i najvažnije mjesto, zauzimaju hormoni – malene stanice odnosno kemijski glasnici koji upravljaju gotovo svim procesima u organizmu kao što mama upravlja cijelom obitelji iako obitelj to ne zna, ali bez mame je izgubljena.
Hormoni reguliraju san pa time i rast i razvoj, raspoloženje, metabolizam, apetit, reproduktivne funkcije i ono jako važno, a često zaboravljeno – odgovor organizma na stres i upravo iz tog razloga kvaliteta prehrane ima izravan utjecaj na hormonalnu ravnotežu u organizmu. Kad tijelo dobiva dovoljnu količinu zdrave hrane, s njom dobiva i potrebne hranjive tvari i hormonski sustav uglavnom funkcionira uredno, no kad prehrana postane jednolična, siromašna nutrijentima, industrijski prerađena, posljedice se mogu vidjeti u cijelome organizmu.
Razdoblje djetinjstva i adolescencije osobito je osjetljivo na prehranu budući da ljudsko tijelo tad prolazi kroz intenzivne promjene u kojima ubrzano raste i razvija se, a hormoni imaju vodeću ulogu u tom procesu. Mladi ljudi trebaju dovoljno kvalitetnih bjelančevina, zdravih masnoća, prirodnih vitamina i minerala kako bi organizam mogao normalno funkcionirati i razvijati se. Nedostatak hranjivih tvari može negativno utjecati kako na rast i razinu energije, tako i na opće zdravstveno stanje, ali i na koncentraciju i razmišljanje.
Suvremeni ubrzani način života često zdravu prehranu izgura negdje u zapećak pa se ona iz njega pokušava javiti, ali je većina ne čuje dok voda ne dođe do grla. Preskakanje doručka i obroka, prekomjerna konzumacija industrijski prerađene hrane, slatkiša i grickalica, sokova i napitaka, sve to loše utječe na organizam budući da takvi proizvodi često u sebi kriju velike količne šećera, soli i zasićenih masnoća, a siromašne su vitaminima, vlaknima i drugim korisnim sastojcima. Takva prehrana na duge staze može donijeti samo pretilost, metaboličke poremećaje, hormonalnu neravnotežu i općenito narušiti zdravlje.
Uzgoj vlastite hrane i konzumacija domaće hrane povoljno utječu na zdravlje organizma i u tom kontekstu je zdrava hrana još važnija. Posljednjih desetljeća proizvodnja hrane sve je više usmjerena na masovnost i profit, a sve manje na zdravlje pa je vlastiti povrtnjak ustvari maleni izvor zdravlja i sreće. Masovno proizvedena hrana dostupna je čitavu godinu, što stvara određenu komociju, ali valja reći kako tako uzgojena hrana prema nekim izvorima, ima čak 40 % manje nutrijenata od hrane uzgojene u vlastitom povrtnjaku.
Zdravi hormoni ne ovise samo o jednom obroku ili jednoj namirnici nego su rezultat svakodnevnih navika koje se stvaraju godinama. Kvalitetna prehrana, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i umjerenost u korištenju digitalnih uređaja zajedno čine temelj zdravog razvoja mladih ljudi i zato je važno od najranije dobi učiti djecu odakle dolazi hrana i kako nastaje. Sjeme posađeno u vrtu ne daje samo plodove na kraju sezone. Ono istodobno sadi i navike koje mogu trajati čitav život, a upravo su dobre navike najbolji saveznik zdravlja, energije i hormonalne ravnoteže u godinama koje dolaze.
I nije baba uzgajala samo hranu… Baba je znala da je povrtnjak i mjesto za učenje i stjecanje vještina, to je učionica na otvorenom u kojoj se između ostalog, uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema čovjeku i prirodi.
Zbog svega nabrojanog, idući put kad ti baba pruži mrkvu, uzmi i grickaj! I osjeti zahvalnost za taj dar: babu i zdravu hranu.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
