U posljednje su vrijeme ljudi umorniji i tromiji kao da je zavladala opća letargija, ali izgleda da bi uzrok tome svemu mogla biti – štitna žlijezda! Štitna žlijezda ili štitnjača maleni je organ u ljudskome tijelu koji ima oblik leptira, a smješten je u prednjem dijelu vrata, ispod Adamove jabučice i iako teži svega tridesetak grama, kad prestane funkcionirati kako treba, postaje teretom težim od tone!
Zadatak štitnjače je regulacija rada srca, krvnog tlaka i tjelesne temperature te probave, a ovaj maleni leptirić upravlja i mišićnom snagom. Osim toga, održava zdravlje reproduktivnog sustava i menstrualnog ciklusa te je ključna za pravilan neurološki razvoj u djetinjstvu. Kad pogledamo za što je sve štitnjača odgovorna, nije ni čudno da pod pritiskom strada! Ona je nešto poput patuljka u rudniku, a njenim radom upravlja mozak odnosno menadžer koji je u uredu iznad zemlje i stvara TSH hormon, tireotropin.
U gotovo svim važnim procesima u organizmu sudjeluju i hormoni štitne žlijezde budući da određuju koliko će učinkovito stanice koristiti energiju, a utječu i na rad mišića, brzinu metabolizma, sposobnost koncentracije i opće raspoloženje. Zato ni ne čudi da poremećaj rada štitnjače utječe na čitav ljudski organizam. Kad štitnjača radi presporo, javljaju se umor, pospanost, osjećaj hladnoće, usporenost i poteškoće s pamćenjem. Kad radi ubrzano, mogu se pojaviti nervoza, nesanica, pojačano znojenje, ubrzan rad srca i nagle promjene tjelesne težine.
Problem je u tome što mnogi ljudi takve simptome ne povezuju sa štitnjačom. Umor se pripisuje poslu, školi ili fakultetu, razdražljivost stresu, a manjak koncentracije prekomjernoj uporabi digitalnih uređaja pa zato brojni poremećaji ostaju neprepoznati mjesecima, čak i godinama.
Nažalost, u posljednje je vrijeme vidljivo da problemi sa štitnjačom više nisu rezervirani samo za stariju populaciju. Sve više mladih osoba suočava se s hormonalnim poremećajima, a stručnjaci upozoravaju da suvremeni način života može imati značajnu ulogu u tome. Nedovoljno sna, dugotrajno sjedenje, neredoviti obroci, procesuirana hrana i hrana uzgojena za masovnu potrošnju, stres i nedostatak tjelesne aktivnosti postali su gotovo svakodnevica mladih ljudi što bitno narušava zdravlje i dovodi do problema i s između ostaloga, štitnjačom.
Razdoblje adolescencije jedno je od najzahtjevnijih razdoblja u životu čovjeka. Tijelo prolazi kroz brojne fizičke i hormonalne promjene, razvijaju se mišićni i koštani sustav, a istodobno se od mladih ljudi očekuju dobri školski, izvanškolski rezultati i prilagodba brojnim društvenim izazovima. U takvim okolnostima svaki poremećaj hormonalne ravnoteže može imati znatno veći utjecaj nego kod odraslih osoba.
Posebnu pozornost treba posvetiti djevojkama i mladim ženama. Statistike pokazuju da su bolesti štitnjače značajno češće kod ženskog spola nego kod muškaraca. Hormoni štitnjače usko su povezani s radom reproduktivnog sustava, zbog čega poremećaji mogu utjecati na menstrualni ciklus, plodnost, raspoloženje i razinu energije. Mnoge mlade djevojke godinama smatraju da su iscrpljenost, promjene raspoloženja ili problemi s tjelesnom težinom jednostavno dio odrastanja, iako se ponekad iza njih krije hormonalna neravnoteža.
Upravo je zato važno razvijati svijest o zdravlju već u školskim danima. Preventiva ne počinje u liječničkoj ordinaciji, nego mnogo ranije – kroz svakodnevne navike koje oblikuju kvalitetu života. Redovito kretanje, pravilna prehrana, dovoljno sna i odgovoran odnos prema vlastitom tijelu temelji su dobrog zdravlja tijekom cijelog života pri čemu tjelesna aktivnost zauzima posebno mjesto. Iako vježbanje ne može izliječiti bolesti štitnjače, ono značajno doprinosi općem zdravlju i otpornosti organizma. Redovita aktivnost poboljšava rad srca i krvnih žila, povećava izdržljivost, jača mišiće i kosti te pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Osim toga, kretanje dokazano smanjuje razinu stresa, a upravo je stres jedan od čimbenika koji može negativno utjecati na hormonsku ravnotežu.
Sport ima i dodatnu vrijednost koja se često zanemaruje. On mlade ljude uči disciplini, organizaciji vremena, upornosti i odgovornosti. U svijetu u kojem prevladavaju digitalni sadržaji i sjedilački način života, sportske aktivnosti postaju važan alat za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Kroz sport mladi razvijaju osjećaj pripadnosti zajednici, stvaraju prijateljstva i grade samopouzdanje koje će im koristiti u svim područjima života.
Nije slučajno da liječnici i stručnjaci za javno zdravstvo sve češće naglašavaju važnost svakodnevnog kretanja. Čak i umjerena fizička aktivnost može imati značajne koristi za zdravlje. Hodanje, trčanje, plivanje, biciklizam ili organizirani sportski treninzi pomažu mladima da razviju navike koje će ih pratiti desetljećima. U tom je kontekstu posebno važna uloga obrazovnih ustanova koje promiču zdrav način života. Škola nije samo mjesto stjecanja znanja nego i prostor u kojem se oblikuju životne navike, stavovi i vrijednosti. Kada se obrazovanje poveže sa sportom i brigom o zdravlju, mladim ljudima pruža se prilika za cjelovit razvoj njihovih potencijala.
Zato briga o zdravlju štitnjače nije samo pitanje jednog organa ili jedne bolesti. Ona je dio šire priče o zdravim životnim navikama, redovitom kretanju, kvalitetnoj prehrani, dovoljnoj količini sna i odgovornosti prema vlastitom zdravlju.
Jer zdrava štitnjača, snažno tijelo i aktivan duh ne nastaju slučajno – oni se grade iz dana u dan, kroz male odluke koje s vremenom postaju temelj kvalitetnog i ispunjenog života.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
