Mozak je čudo, opće je poznata činjenica. Sama neistraženost mozga dodatno golica maštu, a kad u to uključimo neke disfunkcionalnosti, područje za istraživanje postaje beskrajno. Posljednjih godina svjedočimo čudnim ponašanjima ljudi, od urlanja po ulici, hodanja bez odjeće centrom grada do ekstrema kao što su napadi na slučajne prolaznike ili pak ostavljanje djece u automobilima. Vidjevši vijest o tome kako je neki roditelj zaboravio vlastito dijete u automobilu i otišao na posao, a dijete umrlo od toplinskog udara, nameće se pitanje kako se to nekome može dogoditi. Odgovor je jednostavan – lako. Čak lakše nego što mislimo.
Današnji čovjek živi bitno drugačije nego ljudi prije samo pedeset godina. Iako se čini da živimo ugodnije i lakše, činjenica je da mnogi taj komfor plaćaju zdravljem. Loša hrana, sjedilački način života, puno stresa, zagađenje, stalna žurba samo su neki od čimbenika koji negativno utječu na ljude i na njihove kognitivne sposobnosti.
Nažalost, danas su i djeca i mladi pod stresom – pritisak izvrsnosti u školi, izvanškolskim aktivnostima te u društvenim aktivnostima itekako ostavlja tragove na zdravlju djece i mladih, stoga je važno naučiti kako se sa stresom nositi te na koje načine on utječe na organizam. Dugotrajna ili kronična izloženost stresu utječe na koncentraciju i pamćenje, može dovesti do glavobolja, migrena ili drugih bolova u tijelu, ali i razvoja težih stanja poput tjeskobe, depresije i pretilosti, kao i srčanih tegoba, a njegov utjecaj na hormone može dovesti do neredovnog mjesečnog ciklusa kod žena te do neplodnosti u oba spola. Isto tako, utječe na probavu i opće stanje organizma stoga je itekako važno naučiti se nositi s izazovima koje stres stavlja pred pojedince.
Nabrajajući sve utjecaje stresa na organizam, lako dolazimo do razumijevanja zašto se događaju čudne, ružne i opasne situacije spomenute na početku teksta. Nepovoljan učinak stresa na organizam ogleda se u cjelokupnom funkcioniranju, tjelesnom, psihičkom i mentalnom.
Kod mladih pred kojima su izazovi obrazovanja i ulaska u novo životno razdoblje, bilo da se radi o odabiru srednje škole ili studija, osobito je važno paziti na održavanje mentalnog zdravlja što svakako uključuje i učenje načina nošenja sa stresom. Živjeti se pod staklenim zvonom ne može i sasvim je jasno kako smo tijekom života izloženi stresu svakoga dana pa od toga ne možemo pobjeći, ali možemo se naučiti smanjiti utjecaj stresa na organizam.
Prvo i najvažnije u stvaranju mirnoga životnog okruženja je – disanje. Duboko svjesno disanje punjenjem trbuha zrakom te polako izdisanje. Za ovo ne trebaju posebne tehnike meditacije budući da bez disanja ne živimo, ali zanimljivo je da većina ljudi baš disati pravilno i ne zna! Duboko disanje i polagano otpuštanje zraka iz trbušne šupljine omogućuje otpuštanje napetosti u mišićima nastalu stresom, a i regulira autonomni živčani sustav koji je odgovoran za nevoljne reakcije organizma. Drugi način stvaranja mira također je vrlo jednostavan – pravilno držanje odnosno držanje leđa ravnima. Onako kako se držimo kad smo poletni, sretni, kad sve ide prema planu. S glavom gore i bradom prema prsima. Vrlo lako možemo osvijestiti taj pokret, a svako postavljanje tijela u taj položaj mozgu šalje pozitivan signal. Uzimanje stanke za neke se čini kao gubljenje vremena, ali to je itekako moćan alat u nošenju sa stresom. Kad stvari postanu teške, treba se odmaknuti i napraviti stanku. To može biti samo nekoliko sekundi za dubok udah ili procesuiranje informacije, može biti čaša vode ili šalica čaja, a nekad je dobro uzeti i malo dužu stanku te se odmaknuti od problema. Često se u tom odmicanju dogodi a-ha! efekt odnosno rješenje nekog problema kao da samo dođe kad nastupi mir.
Danas su poznate mnoge metode nošenja sa stresom, edukacije o njima uglavnom su vrlo skupe, ali mnoge se vještine mogu steći sasvim besplatno, u vlastitom aranžmanu odnosno onako kako je danas popularno, DIY. Isto se tako i mnoge vježbe mogu raditi samostalno jer se uglavnom radi o promjenama rutine i isprobavanju novih aktivnosti, učenju novih sadržaja budući da potonje izuzetno povoljno djeluje na samopouzdanje i sliku o sebi, što pak povoljno utječe na borbu sa stresom. Sasvim mala promjena poput pranja zuba nedominantnom rukom ili zamjene pozicija za obiteljskim stolom razbudit će mozak i potaknuti ga na bolji rad. Vježbe za mozak uglavnom se svode na promjenu rutine jer ljudski je mozak sklon rutini u kojoj se onda brzo uljuljka, a babe nisu džabe govorile da je besposlen um đavolje igralište. Mijenjanje rutine: promjena rute do škole, promjena načina putovanja, učenje nove vještine, bavljenje novim hobijem, učenje plesa ili sviranja, sve su to pomoći mozgu da ostane u formi kako bi se što bolje nosio s izazovima stresa.
Mentalna higijena u vidu kontrole sadržaja koji se konzumira kroz dan, okruživanje pozitivnim i poticajnim ljudima te rad na sebi u vidu učenja, savladavanja prepreka različitih vrsta svakako su temelj dobrog mentalnog zdravlja. U svemu tome ne treba zaboraviti ni duh jer kako su stare babe u Rimu govorile – mens sana in corpore sano ili u zdravom tijelu zdrav duh, prevedoše naše babe.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
