Dana 15. veljače 2024. godine učenici trećih razreda bili su na terenskoj nastavi u Hrvatskom zagorju pod vodstvom profesorica Martine Paše i s. M. Hijacinte Matanović te profesora Domagoja Sremića. Učenici su posjetili Muzej seljačkih buna koji je smješten u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća, crkvu sv. Marije Snježne u Belcu, crkvu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, Ekomuzej u Lepoglavi te vulkan Gaveznica. Pri posjeti Muzeja seljačkih buna učenici su obišli vanjski dio muzeja u kojem se nalaze ostatci starog kaštela u dvorištu dvorca. U unutrašnjosti muzeja imali smo priliku vidjeti prvobitni izgled dvorca Oršić, sačuvanu kapelu u izvornom stanju s iluzionističkim freskama i baroknim oltarom s prikazom smrti Franje Ksaverskog, uređen vinski podrum u kojem su postavljene vinske bačve iz razdoblja kada je u njemu djelovala Seljačka zadruga te arheološke ostatke iz tog vremena. Muzej je posvećen velikoj Seljačkoj buni iz 1573. godine. Nakon razgleda muzeja učenici su održali svoje seminarske radove na temu Seljačke bune ispred spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu.

Nadalje, u crkvi sv. Marije Snježne u Belcu učenici su imali priliku vidjeti jedan od najljepših primjera barokne umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj. Svi smo se zajedno pomoli, poslušali nekoliko referata te analizirali unutrašnjost crkve.

Dolaskom u Lepoglavu posjetili smo crkvu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i Pavlinski samostan. Upoznali smo se s burnom poviješću crkve i samostana. Nekoliko učenika ispričalo nam je o povijest crkve, nešto o redu svetog Pavla, prvog pustinjaka, o baroknom slikaru i pavlinu Ivanu Krstitelju Rangeru koji je oslikao crkvu freskama te o Ivanu Belostenecu, hrvatskom pjesniku, piscu, propovjedniku i leksikografu koji je bio začetnik promicanju hrvatskog jezika i kulture. U Lepoglavi smo još posjetili Ekomuzej u kojem smo naučili mnogo toga o promicanju, vrednovanju, istraživanju i očuvanju prirodne i kulturne baštine, o Lepoglavskoj čipki, koje je njezino značenje i važnost da je stavljena pod Unescovu zaštitu te kako se plete čipka. Edukacija je bilo vrlo poučna i zanimljiva. Naposljetku razgledavali smo Gaveznicu – Kameni vrh koji predstavlja trag vulkanske aktivnosti u geološkoj prošlosti Hrvatskog zagorja. Nekadašnji brežuljak Kameni vrh danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio. Na kraju izleta učenici su imali slobodno vrijeme u Varaždinu.

Dora Šterc 3.d

Za više fotografija kliknite na opširnije.